Porodični rasadnik Arsić se već mnogo godina bavi proizvodnjom sadnica bagrema. Da bi se podigao zdrav bagrenjar osnovno pravilo je da se zasadi zdrava, bezvirusna sadnica. Zdrav sadni materijal se može naći isključivo kod stručnih i iskusnih rasadničara, a upravo iskustvo je ono što rasadnik Arsić poseduje.
U ponudi imamo sadnice belog, crnog i mađarskog bagrema sa garancijom na tačnost i kvalitet sadnica svim našim kupcima i stojimo na raspolaganju u vidu besplatnih stručnih saveta. Rasadnik se nalazi u Bačini, opština Varvarin. Selo je u blizini većih gradova – Kruševca i Paraćina.
Rasadnik Arsić ima dugu tradiciju što je garancija kvaliteta sadnica koje nudimo.
Sadnice bagrema se sade na rastojanju sadnica od sadnice 1 metar, a međuredno rastojanje je 1,5-2 metra. Iz našeg ranijeg iskustva pokazalo se da je to najbolje rastojanje gde sadnica napreduje na stablo i manje grana, tako da za 10 godina dobijate bagrenjar za seču. Napredak stabla takođe zavisi od tipa zemljišta i klimatskih uslova. Sadnice se mogu saditi u brazdama gde se spuštaju izmedju brazde. Za sadnju je moguće koristiti ašov, trnokop, a može se i napraviti nožna sadiljka koja je vrlo praktična za sadnju.
Naše proizvode možete poručiti telefonom ili na e-mail adresu milan.arsa85@gmail.com. Dogovorene količine trudimo se da u najkraćem roku plasiramo brzom poštom širom Srbije, mada je svakako po dogovoru moguća i lična isporuka. Pozovite nas, uvek smo na raspolaganju za razgovor i stručnu pomoć. Pišite nam, rado ćemo vam odgovoriti.
Pošaljite nam e-mail, rado ćemo Vam pomoći
Šta smo sve postigli?
Uspešnost Vašeg bagrenjara je naša briga.
Do sada smo mnogima pomogli, pomoćićemo i Vama. Uvek smo raspoloženi za sve vidove saradnje i pomoći. Pozovite nas, konsultujte se, raspitajte za detalje - uvek ćemo Vam izaći u susret. Naša najbolja reklama su naši zadovoljni klijenti.
U našim klimatskim uslovima bagrem se moze saditi od oktobra do aprila. Postoji pravilo da je bolje saditi u oktobru nego u novembru, bolje u novembru nego u decembru i tako redom sve do aprila, a ovo znači, što ranije – to bolje. Ako je zemljište blagovremeno pripremljene i podesno, najbolje je jesenje sađenje, naročito Read more about Prolećna sadnja bagrema[…]
Jesenjoj sadnji sadnica uvek treba dati prednost, jer se posađena sadnica bolje prima, u toku zime obrazuju jači korenov sistem i brže rastu u prvim godinama nakon sadnje. Sadnja bagrema može se obaviti tokom jeseni, zime ili u rano proleće, što prvenstveno zavisi od agro-klimatskih uslova sredine. U našem području a posebno u aridnim i toplijim Read more about Jesenja sadnja sadnice bagrema[…]
Bagrem je od davnina imao široku primenu i ima ogroman društveni, ekonomski i ekološki značaj. Nakon Drugog svetskog rata poklanjana mu je velika pažnja. Sađen je u šumskim kompleksima, pored puteva, kao vetrozaštitni pojas, na međama njiva, u parkovima. Bagrem predstavlja odlično rešenje za površine koje se u druge svrhe ne mogu koristiti i koje su nepovoljne za Read more about bagrem drustveni ekonomski i ekoloski znacaj[…]
Bagrem je veoma značajan za pčelarstvo, jer pčele sa njegovih mirisnih cvetova prave divan rani med. Niske grane i izdanci bagrema omiljena su hrana kozama. Osušeni list bagrema služi kao lisnik i koristi se kao hrana sitnih domaćih životinja (ovaca, koza) u zimskom periodu. Drvo bagrema koristi se kao tehnička građa, najčešće za izradu ograda, Read more about bagrem[…]
Kao najrasprostranjenije medonosno drvo, bagrem je od neprocenljivog značaja za pčelarstvo. Bagremova paša je kod nas glavna paša. Bagrem cveta tokom maja, a vremenski period cvetanja zavisi od geografskog položaja i klime. Te vremenske razlike u cvetanju omogućuju pčelarima da koriste dve, ili tri bagremove paše u jednoj sezoni.
Sa energetskog aspekta, bagrem spada u brzorastuće i kalorično drvo pa se koristi u podizanju energetskih plantaža. Kao tehnička građa bagrem se koristi za potporu, stubove, pravljenje parketa, izradu alata, u vinogradarstvu, rudnicima. Bagremovo drvo se dobro obrađuje. Trajnost je velika ali sušenje treba vršiti lagano, jer je bagrem sklon vitoperenju i raspucavanju.
Bagrem je od davnina imao široku primenu i ima ogroman društveni, ekonomski i ekološki značaj. Nakon Drugog svetskog rata poklanjana mu je velika pažnja. Sađen je u šumskim kompleksima, pored puteva, kao vetrozaštitni pojas, na međama njiva, u parkovima.Bagrem predstavlja odlično rešenje za površine koje se u druge svrhe ne mogu koristiti i koje su nepovoljne za sadnju Read more about znacaj bagrema[…]
Bagrem (Robinia pseudoacacia L.) potiče iz jugoistočnih delova Severne Amerike. Do Evrope je stigao zahvaljujući francuskom botaničaru i misionaru Žanu Robinu, koji ga je početkom 17. veka preneo u Francusku. Po njemu je rod bagrema dobio ime Robinia, a pseudoacacia znači lažna akacija. Drugi nazivi za bagrem su: akacija, bagrema, bela bagrena, beli bagrem, belo drvo, robinija.Bagrem je heliofilna vrsta, za razvoj Read more about poreklo bagrema[…]
Bagrem se dobro se prilagođava uslovima sredine, lako se razmnožava i brzo raste. Može se sresti u različitim staništima. Da bi višestruki značaj bagrema u potpunosti došao do izražaja mora se voditi računa gde će se saditi.U suprotnom, nije ga se lako rešiti.